Garavice 1941 prvi okrugli sto

Garavice 1941 - Prvi okrugli sto - Zbornik saopstenja, svjedocanstva i dokumenata

KNJIGA JE DVOJEZICNA NA SRPSKOM I NA ENGLESKOM

Izdavac : Banja Luka 2010, tvrdi povez, 298+286 str.  

 U želji da otrgnemo od zaborava, damo i dajemo vječni pomen svim nevinim žrtvama ustaškog terora na način kako one to zaslužuju, da podsjetimo one koji kažu da „ ne znaju“ za bihaćke Garavice, među kojima nažalost ima i istoričara, da javnosti prezentujemo materijal sa Prvog Okruglog stola koji se održao 05.05.2010. godine u Banjoj Luci, i sav dostupan materijal koji govori o tom zločinu na jednom mjestu, priredili smo ovaj Zbornik, koji u naslovu nosi ime, jednog od najvećeg stratišta, kako na Balkanu tako i u Evropi u Drugom svjetskom ratu, gdje je na najsvirepiji način, samo za nekoliko nedjelja ubijeno više od 12.000 civila samo zato što su bili Srbi, Jevreji ili Romi.

Građu za ovaj Zbornik valjalo je sakupljati iz više izvora i sa više strana.

Iz arhiva, muzeja, sjećanja preživjelih svjedoka…

Do sada se u nekoliko knjiga, koje su nam dostupne, Garavice samo spominju.

A izgrađeno je spomen područje na Garavicama koje ne svjedoči.

Iako je arhitektonski i građevinski oblikovano i uređeno kao jedinstvena memorijalna spomen cjelina, obuhvata područje od 149.479 kvadratnih metara, postavljena grupa velikih umjetničkih spomen skulptura iz kamena bihacita podignut spomenik, oblikovan od velike kamene gromade i ploče sa tekstom, na njemu se ne može utvrditi ko je žrtva, a ko krvnik, ko zapovijedi ubijanje i ko biše ubice, u čemu bi krvinja žrtvama, kad je ubijanje počelo i kad je okončano, gdje su ostaci žrtava…

Garavice nisu uređene na onaj način kako one to zaslužuju, niti je do ovog trenutka bilo knjige koja zaslužuje posebno izdanje.

A Garavice to zaista zaslužuju.

Narod sa ovih prostora ne spada u onaj sretni narod kojeg zaobiđe rat. Čim se desi bilo kakav „ potres“ hvatamo se oružja.

Nema generacije koja živi u djedovoj i očevoj kući, nema prsotora gdje jedno krvoproliće ne sustiže drugo.

Učinimo ih takvim, da budu sjet, opomena i učilište.

Neka budu mjesto na kojem ćemo se moliti za oprost, neka budu mjesto gdje ćemo učiniti da nevine žrtve ne zaboravimo, gdje ćemo se moliti da se više nigdje i nikada ne ponovi.

Najveću građu koju smo koristili za ovaj Zbornik dao je istoričar Branko J. Bokan u svojoj knjizi „ Genocid nad Srbima Bosanske Krajine 1941-1945“ , zatim istoričari Jovan Mirković, Zdravko Dizdar, Milan Vukmanović i Slavko Odić u knjigama „ Bihać u novijoj istoriji 1918-1945“ tom-1 i tom-2, Vladimir Dedijer u svom ratnom dnevniku i drugi građani grada Bihaća koji su na ovu temu govorili i pisali, kako u knjizi „ Bihać u novijoj istoriji“ tako i u knjizi „ Podgrmeč u NOB-u, knjiga prva.

Poseban, ogroman i autentičan doprinos sadržaju ove knjige dali su preživjeli svjedoci koji su svojom dječijom hrabrošću i božijom pomoći ostali živi, sve svojim okom vidjeli i smogli snage da nam zbog istine nešto o tome kažu.

Prema tome, ovaj Zbornik je sačinjen isključivo od tekstova koji se već nalazi u navedenim knjigama, a odnosi se na Garavice i od zvaničnih izjava preživjelih svjedoka.

Ali, sve što je rečeno u ovom Zborniku, može se reći da je to samo mali dio istine i zla koji se u to vrijeme dogodio na Garavicama.

Učinili smo sve da kod navođenja tekstova iz navedene literature u Zbornik ne dođe do bilo kakvih tehničkih grešaka.

Zato smo se opredjelili da sva dokumentaciona osnova koja je korištena za izradu ovog Zbornika, bude jednako arhivirana kao Zbornik i bude njegov sastavni dio.

Vjerujem da će entuzijaste, istoričari i drugi stručnjaci u permanentnom istraživanju na vidjelo iznijeti i druge dokaze i elemente koji se odnosi na Garavice, to potvrditi naučnim skupovima i svojim tekstom dopuniti stranice ovog Zbornika.

Možda ni mi u toku pripreme Zbornika nismo mogli doći do svog materijala o Garavicama iz više razloga, a možda ponajviše zato, što se određeni dio ovog materijala nalazi u državama koje su bile u sastavu bivše Jugoslavije.

Zbog objektivnih procedura u njegovom prikupljanju, do takvih materijala i dokaza nije jednostavno doći.

Nadamo se, kad su „ Garavice 1941“ u pitanju, da se neće stati samo na ovom urađenom poslu, i molimo čitaoce da uvaže da je ovo ipak prvi rukopis kompletne knjige o Garavicama.

Branko Vukadinović