Vanjska politika jugoslavenske države 1918-1941

Vanjska politika jugoslavenske države 1918-1941 / Dr Bogdan Krizman

Zagreb 1975. Tvrd povez, 200 strana.  
Knjiga je veoma dobro / odlično očuvana.
R23

Krizmanov tekst podijeljen je u poglavlja koja — — svako za sebe — predstavljaju zaokruženu tematsku cjelinu. Ipak poredana u redoslijed kako su se događaji zbivali ona ocrtavaju kronološki, kontinuirani slijed odnosa i problema koji su opterećivali vanjskopolitički položaj jugoslavenske države. Cjelokupni tekst daje pogled na osnovnu problematiku međunarodnog položaja stare Jugoslavije i na polazišta, odrednice i bitne karakteristike njene vanjskopolitičke aktivnosti. Opredijelivši se za kronološku konstrukciju, autor je postigao preglednost, istakao uspone i padove u razvoju diplomatskih odnosa s pojedinim državama i — što je od posebnog značenja — vidljivo naglasio ulogu pojedinih ličnosti u razrješavanju složenih i često zapletenih situacija. Autor je neosporno i jasno utvrdio primarnu ulogu kralja Aleksandra u kreiranju vanjskopolitičke linije i davanju inicijativa za diplomatske akcije, kao i njegovu posljednju riječ u donošenju odluka. Sve to vrijedi i za kneza Pavla u razdoblju kad je kao prvi namjesnik stajao na čelu jugoslavenske države od marseljskog atentata do njena sloma.  
Krizman je svoj tekst gradio na rezultatima dosadašnjih znanstvenih istraživanja drugih autora i vlastitih. Tekst je podijelio u dva dijela, uzevši s pravom 1934. godinu kao cezuru. Takvu podjelu autor je izvršio u namjeri da naglasi vidljivu promjenu vanjskopolitičke orijentacije jugoslavenske države pod Namjesništvom kad je došlo do napuštanja tradicionalnog oslonca Jugoslavije na zapadne sile. U mnogim slučajevima autor je posegao za dokumentima pa je u tekst unosio dijelove diplomatske prepiske, memoranduma, zabilježaka, dnevnika pojedinih diplomata i državnika. U dodatku priopćio je i nekoliko cjelovitih diplomatskih dokumenata. Njihov izbor izvršen je s osjećajem mjere i smislom za vrednovanje izvorne građe. Tako je knjiga dobila na autentičnosti i argumentaciji. Čitatelj je doveden u priliku da i sam na izvornom tekstu provjeri zaključke do kojih je autor u svom izlaganju došao.  
Čitajući ovaj tekst, upoznajemo jednu cijelu epohu s njenim protagonistima, upoznajemo građansku Jugoslaviju u dimenziji koja nam je dosada bila najmanje poznata, a predstavlja tako važnu komponentu njena postojanja razvoja. Ne smijemo, naime, zaboraviti da je u međuratnoj međunarodnoj konstelaciji i Kraljevina Jugoslavija imala određeno mjesto. Iako je u prvom planu teksta praćenje jugoslavenske vanjske politike, on nas indirektno upoznaje i s ciljevima vanjske politike velikih sila, posebno prema Balkanu i Jugoslaviji, i upozorava na njihovu međusobnu konfrontaciju.

Dr Hrvoje Matković

Sadržaj:  
Predgovor dra Hrvoja Matkovića
Uvod : Stvaranje Kraljevstva SHS; unutrašnja situacija; rnedunarodni položaj 
Prvi dio : 1918—1934.  
Konferencija u Parizu i mirovni ugovori 
Jadransko pitanje do Rapallskog ugovora 
Osnivanje Male Antante 
Pokušaji približavanja Italiji 
Jugoslavensko-francuski ugovor o prijateljstvu 
Talijansko-jugoslavenski odnosi (1928—1933) 
Reorganizacija Male Antante 
Balkanski sporazum (1934) 
Pitanje priznanja Sovjetske Rusije 
Drugi dio: 1934—1941.  
Njemački prodor na Balkan 
Približavanje Jugoslavije Italiji 
Jugoslavija pred rat 1939. godine 
Razdoblje » naklone neutralnosti«  
Zapadne demokracije prema Jugoslaviji
Pristup Jugoslavije Trojnom paktu 
Vanjskopolitički potezi Simovićeve vlade i njemački napad na Jugoslaviju 
Zaključak 
Dodatak:  
— Dokumenti
— Kronologija 
— Popis jugoslavenskih vlada (1918—1941) 
— Popis jugoslavenskih ministara vanjskih poslova
Osvrt na literaturu
Kazalo osoba
Kazalo autora
Popis dokumenata