Bojsenberi dobijen je ukrštanjem maline, kupine i logenberry-ja (hibrida). Stvoren je u Kaliforniji davne 1920. i dobio je naziv po svom tvorcu Rudolfu Bojsenu. Žbunastog rasta sa više izbojaka bez trna, dobrog porasta i najbolje se gaji u špaliru. Orezuje se kao malina, veoma otporna i slabo zahtevna voćna vrsta.
Plodovi su vrlo krupni, konusnog oblika dugi nekoliko cm, tamno purpurnoljubičaste boje. Po ukusu su vrlo slični malini i divljoj kupini, zbog čega su vrlo traženi u zapadnoj Evropi, gde se plod divlje kupine izuzetno ceni zbog svojih osobina. Sočni su i slatki, izražene arome, slabo oporog ukusua kao i divlja kupina, vrhunskog kvaliteta. Sazreva od sredine jula i tokom celog avgusta.
Sadrži ista lekovita svojstva kao malina i kupina. Voma su bogati antocijanima koji deluju kao antioksidansi kao i vitaminom C. Dvostruko su bogatiji antioksidansima od borovnice (prema ORAC), deluju antikancerogeno, antivirusno iantibakterijski. Zbog svega ovoga počinje da se gaji na velikim površinama. Plod se koristi u svežem stanju i u preradi sokova, sirupa, vina, kolačima, u jogurtu i dr.