Multikulturalno građanstvo: liberalna teorija -Kimlika

Knjiga Willa Kymlicke, Multikulturalno grað anstvo bavi se prije svega
raspravom o pravima onih nacionalnih zajednica koje nisu veæ inska nacio-
nalna zajednica u nekom politiè kom društvu. È ini mi se da su dvije kljuè ne
stvari u ovoj knjizi. Prije svega, knjiga nam pokazuje da se prava nacionalnih
zajednica ne zanemaruju samo s perspektive iskljuè ivog nacionalizma, to
jest onog nacionalizma koji (u svom idealnom modelu) smatra da dr® ava
pripada samo jednoj naciji, te da u njoj nema mjesta za druge nacionalne
skupine (pa svim nacionalnim skupinama osim onoj koja posjeduje odre-
ð enu dr® avu preostaju samo opcije asimilacije ili iseljenja). Kymlicka se
trudi pokazati kako se prava nacionalnih manjina mogu zanemariti i s per-
spektive liberalizma. Liberalizam s kojim Kymlicka polemizira ovdje mo® e-
mo najopæ enitije odrediti kao doktrinu koja stavlja naglasak na prava poje-
dinaca, prema kojima se dr® ava treba postavljati neutralno, to jest zajamè iti
im isti polo® aj bez obzira na razlike u rasi, naciji, religiji, itd. Ovo bi bio je-
dan od moguæ ih modela koji odgovaraju nazivu “ grað anska dr® ava” . Kym-
licka smatra da je takva pozicija na nekakav naè in nedosljedna, jer takva
dr® ava, ipak, privilegira jednu naciju nad ostalima. Na primjer, javna i slu® be-
na upotreba jezika neæ e biti neutralna, veæ upravo odgovarajuæ a veæ inskoj
naciji; dr® avni praznici odgovaraju tradiciji jedne nacije; isto vrijedi i za škol-
ski program. Dobro ureð ena dr® ava, on tvrdi, nije dr® ava koja
je slijepa na nacionalne razlike (jer takva dr® ava ne mo® e postojati u uvje-
tima multikulturalnosti), veæ dr® ava koja nacionalnim zajednicama (pod
odreð enim kvalifikacijama koje se tiè u odreð enih okolnosti) jamè i javno
manifestiranje, kao i javnu podršku za njihovo opstojanje, u mjeri u kojoj je
to moguæ e. Sliè no tome što Kymlicka ka® e za jedan od oblika liberalizma,
ka® e i za neke oblike socijaldemokracije. Dakle, prva je poruka ove knjige
da zaštita nacionalnih manjina nije samo specifiè na zaštita opæ ih grað anskih
prava i da se zanemarivanje takve postavke pojavljuje i u nekim oblicima
liberalizma i u nekim oblicima socijaldemokracije.
Druga temeljna poruka koju nam nudi Kymlicka jest ideja da se pošto-
vanje manjinskih prava ipak mo® e realizirati unutar drukè ije shvaæ ene libe-
ralne teorije pravde. Za liberalizam, va® no je da se svakom pojedincu za-
jamè e uvjeti slobodnog djelovanja. Ali, jedan je od temeljnih uvjeta slobod-
nog djelovanja i kulturalna pripadnost. Pojedinac è ija je kulturalna pripad-
nost ugro® ena gubi moguæ nost autonomnog i slobodnog djelovanja, to jest
biranja sadr® aja svog ® ivota u dosljednom ® ivotnom planu. Dakle, ka® e
Kymlicka, liberalizam treba aktivno štititi kulturalnu pripadnost.
Elvio Baccarini